Novinari "napali" Ozalj

Grad Ozalj i općine Ribnik, Žakanje, Kamanje, Lasinja i Draganić u Karlovačkoj županiji osnovali su Turističku zajednicu Područja Kupa i pozvali dvadesetak novinara, članova Zbora turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva i kolege iz Slovenije i Srbije kako bi svoje čitatelje, gledatelje i slušatelje upoznali s ljepotama i turističkom ponudom kraja. Srećom dogodilo se to prije Korone.

U OPG-u Frlan u Vivodini Zbor turističkih novinara održao je godišnju skupštinu.
Predsjednica Karin Mimica izvjestila je o aktivnostima kao što su:
Dani reportaže Fra Ma Fu u Daruvaru( rujan), projekt novinara Gorana Gazdeka, projekt nagrada za putopisce FIJET" Marko Polo-slavni putopisac" u prosincu(Tina Eterović Čubrilo),humanitarna akcija u suradnji s Ogrankom sisačko moslovačke županije ,projekt "Baština Banovine očima novinara"( Mirjana Žugec Pavičić).

Nakon skupštine kušalo se jela OPG-a Frlan. Već pet generacija Frlana su ugostitelji i vinari poznati po pečenoj janjetini, domaćim kobasicama, šunki, kulenovoj seki, domaćem kruhu i štrudli. Svake godine s dalmatinskih otoka Paga, Krka ili Cresa nabavljaju janjetinu koju pripremaju na ražnju ili pod pekom. U vinskom podrumu može se kušati šest vrhunskih vinskih sorti i rakije te razne biljne likere.

OPG Čulig smješten je na brežuljku iznad mjesta Vrhovec u pitoresknoj idili vinograda i šumskih gajeva.

Nakon Frlana turistički novinari prošli su pored regionalnog off road centara Ribnik gdje se održavaju autocross utrke Srednjoeuropske zone i motocross natjecanja . Staza je u neposrednoj blizini ceste D6. a blizu je i barokna crkva Sv. Ilije Proroka u Lipniku, koja sa župnim dvorom izgrađenim u 17. stoljeću čini kulturno-povijesnu cjelinu. U crkvi se nalazi barokni oltar, a freske na zidovima stare su više od 100 godina. Najstariji dio (sakristija) sagrađen je 1673. godine, a daljnja rekonstrukcija i proširenje izvedeno je od 1770. do 1774. godine. Njezina je posebnost zvonik nad predvorjem i pomična oltarna slika Svetog Ilije Proroka koja se spušta iznad kipa u niši koji prikazuje kip Srce Isusovo.

Turističko naselje obitelji Srakovčić u Ribniku smješteno je na 350 metara nadmorske visine, gdje su svoj luxury glamping kamp smjestili i Nizozemci, koji sami i pune smještajne kapacitete.

Stari grad Ribnik velebno je zdanje Frankopana, koje je vraćeno nasljednicima, no nažalost stoji i propada i izvan je bilo kakve uporabe, ali i takvo atrakcija je vidljiva iz daleka. Rijedak je to primjer nizinske vodene utvrde, tzv. Wasserburga - u slučaju opasnosti tadašnji stanovnici su mogli zatvoriti korito potoka čime bi nastalo malo jezero, odnosno ribnjak, a sama utvrda postala bi otok. Građen je na dva kata, a prilazilo mu se i pokretnim mostom. Osnova mu je u obliku nepravilnog kruga. U dvorišnom dijelu nalaze se arkade, a na istočnoj obrambenoj kuli još uvijek stoji grb obitelji Frankopan.

Mjesto Žakanje posebno je uzbudljivo u ljetnim mjesecima kada postaje odredištem raftingaša kao središte najvećeg rafting spusta po Kupi u Hrvatskoj sa više od 400 sudionika. Novouređene šumske staze pogodne su za trekking šetnje i biciklizam u svim godišnjim dobima. U prošlosti je Žakanje bilo na starom rimskom putu uz Kupu, pa obiluje ostacima rimskih naselja.

Kamanje nudi sportsko-rekreativne aktivnosti poput vožnje kajakom ili kanuom, rafting na Kupi a uz biciklističke i pješačke staze tu su i poučne staze i kampovi a arheološki lokalitet špilja Vrlovka pretvorena je u arheološki park. Ulaz u špilju danas je na strmoj obali rijeke Kupe na nekoliko metara iznad površine vode. Arheološkim istraživanjima otkriveno je da su ljudi pohodili špilju Vrlovku još potkraj neolitika a pronađeni predmeti kao što su fina keramika ali i ljudske kosti daju zaključiti da se špilja koristila i u kultne svrhe.Špilja je poznata po bioraznolikosti i rijetkim životinjskim vrstama. Čak osam vrsta zakonom zaštićenih šišmiša u njoj obitavaju pa iako je uređena za posjetitelje dio godine nije dostupna kako se ne bi uznemiravalo šišmiše.

Crkvu Svetog Lovre iz 1753. godine u Vivodini izvana je oslikao Zlatko Guštin, a u unutrašnjosti su moderni bakreni reljefi donacije iseljenika iz Kanade. Uz taj vanjski oslik stihovi su Stjepana Sabljarića koji glase: "Sveti Lovro i još pet kapela, dvadeset i sedam malih sela. Od davnina prvoklasna vina, eto to je lijepa Vivodina".

OPG Guštin je malo obiteljsko gospodarstvo koje danas vodi Lovro Guštin, a pomaže mu obitelj u kojoj se posebno ističe njegova majka koja je bila prva pratilja u izboru najuzornije seoske žene. Imaju dobro vino, kobasicu, slaninu i sjajna peciva i kruhove. Bave se i uzgojem konja, a iz vinske kuće pruža se pogled na vinorodno područje Ozlja i Vivodine. Vinska kuća sa nekoliko soba i kamenom obložena kušaonica idealne su za vikend odmor daleko od vreve i oka javnosti. Okruženo vinovom lozom ovo je mjesto za uživanje s prijateljima, u dobroj kapljici i vrhunski pripremljenoj janjetini.

Vlasnik vinarije i OPG-a Vrbanek je mladi agronom Darko Vrbanek koji nastavlja stoljetnu tradiciju vinogradarstva i vinarske proizvodnje. Osim vlastitog grožđa, dio otkupljuje od drugih vinogradara.Sa vinskih izložba u Hrvatskoj i Sloveniji ima kolekciju odličja. U modernom, lijepo uređenom podrumu nudi široku paletu vina sve do predikatnih berbi, a u kušaonicu stane 60-tak osoba.

Posebna atrakcija uz stari grad Ozalj je Hidroelektrana – Munjara . Munjara je najstarija je kontinentalna hidroelektrana u Hrvatskoj, izgrađena na preporuku Nikole Tesle i puštena u rad 1908. radi napajanja rasvjete Karlovca. Elektrana je podignuta na prirodnom slapu u Ozlju. Tu je i gradsko kupalište na Kupi, a obala rijeke nedaleko Munjare bila je omiljeno mjesto za štafelaj Slave Raškaj, poznate gluhonijeme slikarica rođene u Ozlju 1877. godine, čiji je mentor bio Bela Čikoš Sesija. Danas od munjare do staroga grada Ozlja vodi šetnica Slave Raškaj a na njoj je za turiste postavlja pokretna izložba slika Slave Raškaj s tematikom pogleda na dvorac iz raznih pozicija šetnice u različitim godišnjim dobima. U dvorcu u muzeju uređena je i njezina spomen soba. U podnožju dvorca turističke novinare je dočekala posebna slastica - torta Katarine Zrinski, koju priprema restoran Žganjer iz Jaškova, poznat po paškoj janjetini. O organizaciji ovogodišnjeg Štrudlafesta 5. i 6. rujna ponovno će se pokušati oboriti Guinnessov rekord u duljini štrudle najavila je Lidija Žganjer Gržetić.

Stari grad Ozalj impresivno je zdanje i biser hrvatske kulturne i povijesne baštine smješten na vrhu litice podno rijeke Kupe izgrađen 1244. godine, a bio je dom Zrinskih i Frankopana te Slave Raškaj. Zavičajni muzej u starom gradu predstavlja vrlo detaljnu povijesnu i arheološku zbirku artefakata Ozlja i okolice. Znamenitosti koje treba pogledati su i Crkva Svetog Vida i grob Slave Raškaj.

Muzej Domovinskog rata Turanj je na mjestu na kojem je u Domovinskom ratu zaustavljen neprijatelj koji je pokušao zauzeti Karlovac i presijeći Hrvatsku. Unutarnji dio muzeja smješten je u zgradi iz ratnih vremena znakovitog naziva Hotel Kalifornija.

Nikola Tesla – Experience centar Karlovac upoznaje turiste sa Teslinim školovanjem i životom uz Koranu, uz vodu, gdje se skoro i utopio i gdje je vjerojatno dobio ideje kako ukrotiti prirodu; vodu i munje.Centar je osmišljen multifunkcionalno a dogradit će se i novi prostor u kojem će se kroz tri etaže ispričati priča o životu Nikole Tesle; od Smiljana preko Gospića i Karlovca do New Yorka.

Nakon rata obnovljeni su crkva Majke Božje Snježne stare 600 godina i Pavlinski samostan Kamensko. Kamensko je selo koje ima 700 godina pisane povijesti tijekom koje je sedam puta paljeno do temelja, a mještani su ga dizali iz pepela. Uz obalu Kupe nalazi se i najstarija rimska luka što potvrđuje nalazište rimske lađe iz 1.st. U crkvenim katakombama pronađen je grob križara s ovog područja sa prstenjem i obilježjima visokog staleža tog reda. Sondiranje oko crkve je pokazalo da je i cijelo područje nekada bilo rimsko naselje a na tom je mjestu i arheološko nalazište Kolapijana - najstarijeg ilirskog plemena.

Žitna lađa Zora turistička je atrakcija za pamćenje jer plovidbom po rijeci dok lađa nečujno klizi površinom vode domaćini pričaju priče i legende uz pijuckanje domaćih rakija tako da zaboravite da ste ikada bili igdje izvan te izvanvremenske riječne priče.

Izletište Gliboki brod - OPG Marinković i Lasinja bila su poslijednja odredišta turističkih novinara. Seljačko imanje obitelji Marinković priča posebnu priču o životu na selu i domaćim životinjama. Izletište nudi brojne sadržaje za djecu, domaću kuhinju i ugodnu atmosferu koji ga čine idealnim mjestom za obiteljski odmor i rekreaciju.

Turistički novinari otkrili su mnoge privlačnosti Karlovačke županije i o tome trebaju obavijestiti domaće i strane turiste ali ne samo oni nego i turističke agencije i Hrvatska turistička zajednica.

Tekst: Marija Barić

Pripremio: Tomislav Radić

Bitka kod Samobora 1441. na Vugrinščaku

Bitka kod Samobora 1441. na Vugrinščaku

Bitka kod Samobora održat će se u nedjelju, 8. ožujka 2020. godine na Vugrinščaku. U povijesnoj su se bitci dvije vojske, Vitovčeva i Banićeva, sukobile na Pepelnicu 1. ožujka 1441. godine, a žestoka borba završila je Vitovčevom pobjedom, koji je zarobivši vojskovođu Banića priskrbio znatan plijen.

Posjetitelji će i ove godine vidjeti dio borbi između dvije vojske i vitezova uz uobičajenu koreografiju i poznat ishod, uz grmljavinu topova i kubura iz dva suprotstavljena tabora.

Događanja počinju u 10 sati otvorenjem već tradicionalnog srednjovjekovnog sajma na kojem će svoje proizvode predstaviti klobučari, košaraši, krušari, travari, medičari, kovači s drvenim mačevima i štitovima, viteškom opremom od kože te raznim drugim srednjovjekovnim predmetima, uz radionice streličara, mačevalaca i dvorskih plesača.

Uz srednjovjekovni sajam i viteške tabore, bitku će oko 15 sati uprizoriti vitezovi, kopljanici, kuburaši, mušketiri i topnici raznih viteških udruga. Na događanju sudjeluje oko 400 sudionika, među kojima je 100-tinjak vitezova u oklopima. Ove godine u Bitci kod Samobora sudjeluju Vitezovi Zelingradski, Družba vitezova zlatnog kaleža, Red Čuvara grada Zagreba, Red srebrnog zmaja, Viteški red Svetog Nikole, Povijesna postrojba ban Gašpar Alapić, Kuburaško društvo Gromovnik, Plesna grupa "Burka", Vitezovi vranski, Udruga Corvi belli, Koprivnički mušketiri, DV Izvor, Udruga Oživljena povijest Samobor i Samoborski muzej.