JAKO ANDABAK NA ADRIA BUSINESS NETWORKU

 

JAKO ANDABAK NA ADRIA BUSINESS NETWORKU

Poslovno umrežavanje u Hrvatskoj i u susjednim zemljama, stvaranje poslovnih prilika te poticanje kontinuirane edukacije bile su teme Adria Business Networka koji je održan u dvorani Kongresnog centra FORUM u Zagrebu

Gost predavač bio je Jako Andabak, vlasnik najvećeg hotelskog lanca u Srednjoj Dalmaciji Bluesun Hotels & Resorts koji čini 11 hotela, 4 turistička naselja i 1 kamp gdje kombinira dugogodišnja iskustva i turističke tradicije Brela, Tučepi, Bola, Supetra i Starigrada Paklenice pružajući inovativnost, novu tehnologiju i uvođenja međunarodnih standarda.

"Kvaliteta i to ponajprije kvaliteta usluge, ono na čemu sve počiva, bez obzira o kojem se sektoru radi. Iz nje proizlazi zadovoljan gost, koji se vraća , a kapital raste, a onda ga je moguće ulagati i dalje, naravno, u podizanje kvalitete. Hrvatska zaslužuje viši nivo kvalitete od onoga s čime trenutno raspolaže. Ono što imamo itekako otvara mogućnosti da se kroz turističke usluge privuče i primi goste više platežne moći. Što znači ulaganje? Ono prvenstveno ne ide u uređenje soba, već prvo u ljude, kako bi oni mogli pružiti vrhunsku uslugu, potom u okoliš jer gost ne želi golemi objekt, stvoren za masovni turizam, on treba doživljaj, autentičan Mediteran i za njega je spreman dobro platiti.“- rekao je među ostalim Andabak Osvrnuo se na sezonu 2020. , najtežu i najkraću ikada, koja je najviše pogodila hotelijerski sektor koji je radio u potpuno izmijenjenim, novim uvjetima gdje se sustav hotelskih operacija promijenio gotovo iz temelja i svi su se morali, gotovo preko noći – prilagoditi. Bez obzira na nju, gledajući samu špicu sezone koja je pokazala da je oporavak moguć, osobito ondje gdje se nudio kvalitetan proizvod, smatra da će kroz dvije godine, primjenom cjepiva i normalizacijom situacije brojke dosegnuti ponovno one odlične rezultate iz 2019-e.

Na skupu su sudjelovali brojni poduzetnici ali studenti Visoke škole Aspira a organizatorice Adria Business Networka bile su poduzetnica Željke Barišić, vlasnica Forca Digital Agency (www.forcadigitalagency.com) i Kristine Krstinić, vlasnica MIKRIS Project Managementa (www.mikris.eu).

Pripremio: Tomislav Radić

„Zeleni bregi i vinske staze Zagorja“

 

„Zeleni bregi i vinske staze Zagorja“

"Zagorje naše em se zna nigde ni tak lepe kak je tam". U Hrvatskom zagorju može se dobro jesti, piti i veseli biti. Purica s mlincima , pa onda štrukli. Zato treba najprije potrčati za "purekima i puricama" do Slivonja u Slivonji jarak u općinu Krapinske toplice. Tamo na OPG-Slivonja uzgajaju "Purana zagorskih brega. U Zagorju ima još uzgajivača purana ali za ovu priliku odabrani su Slivonje.

Slivonje ga uzgajaju tradicionalnim načinom već 50 godina. Ti purani jedinstvenog sivog soja okitili su se raznim odličjima i plaketama na regionalnim i državnim smotrama i natjecanjima u uzgoju peradi. Tradicionalni način uzgoja zagorskog purana jamči: izvornost,rast u skladu s prirodnim ritmom, ispašu na otvorenom i hranidbu domaćim žitaricama. I tako sada sa puricom, mlincima i štruklima Zagorci imaju jedini cijeli ručak od glavnog jela do slastice zaštićeno oznakom geografskog porijekla!

Nakon što ste kod Slivonja nabavili puricu za" po doma, za Božić" okrijepa je neophodna. Vino ? A ne! Ako ste u Hrvatsko zagorje krenuli s novom zagorskom agencijom Incredible tours, prije vina kušati ćete sireve . Agencija Incredible tours koja je organizirala posjet za novinare Hrvatskome zagorju nudi paket aranžmane ili pojedinačne izlete u Zagorje i promiče Zagorje kroz prodaju domaćih proizvoda na webu i portalu www.uzagorju.com

Među domaćim proizvodima koji se nude na portalu su i sirevi mljekare Veronika iz Desinića Ta mljekara otkupljuje mlijeko samo od domaćih kooperanata koji hrane krave na svojim OPG gospodarstvima prirodnom hranom. Mljekara ima 52 trgovine širom Hrvatske. Mini mljekara Veronika sa 200 zaposlenih dnevno preradi 20 000 litara mlijeka.

Jedan od poznatijih sireva "Veronikina legenda" odlično se sljubljuje sa crnim vinima!

Veseli Zagorci ne bi tak veseli bili da "odnavek" ne piju vino .I u vremenima kada je to bio kiseliš pili su ga a danas kada u Zagorju ima vrhunskih vina može se birati i crno i "belo"

Tako je nastala i dosjetka: Štefa nakon prelaska semafora zaustavlja policajac i kaže"Prešli ste na crveno" a Štef odgovara" Je jer je nestalo belega"

Izletište i vinarija Vuglec su na Vuglec bregu i vodi ih obitelj Vuglec u kojoj je glavna osoba Boris Vuglec. Na tom bregu četiri kilometra od Krapinskih toplica, sa pogledom sve do Slovenije uz smještajne kapacitete u starim hižama, restoran je i vinski podrum. Tu se pije i "belo" i crno i poznati pjenušci od kojih je za jedan od njih kao ekspedicijski liker korištena ledena berba još jednog Zagorca Borisa Drenškog koji za svoja vina ima kolekciju Decanter odlikovanja. Zagorska vina "tak su fina" da treba dalje na kušanje i to na Obiteljsko gospodarstvo i u vinariju Zdolc koja je u Klenicama u vinogorju Pregrada.

Uzgoj vinove loze kod Zdolca se temelji na ekološkim načelima proizvodnje. Ne koristi mineralna umjetna gnojiva, ni insekticide u prskanju vinograda, ni sistemične, kontaktne i druge pesticide. Nekada sva ta sredstva nisu postojala pa su vinogradi bili ekološki o ćemu pjesnik Janko Leskovar iz Pregrade kaže "Ovamo doći, otvoriti vrata klijeti, pak pri pragu, otkud puca vidik na stotine zagorskih brežuljaka, sjesti na izvrnute škafice, izvaditi sira i kruha, a u čaše utočiti svježega, iskrećeg se vina"

Ima u Zagorju još mnogo poznatih vinara, još mnogo mjesta gdje se dobro jede, još mnogo lijepih krajolika, kulturnih spomenika i još mnogo toga ali ovu šetnju možda je najbolje završiti kod pionira suvremenog vinarstva u Hrvatskome zagorju u vinariji Sever podno Cesargradske gore u Klanjcu.

Zvonko Sever spasio je staru autohtonu zagorsku sortu Sokol, finog muškatnog okusa i mirisa. Nakon Severa sve je više vinogradara i vinara koji pronalaze u starim vinogradima autohtona sorte kao što su tribidrag ili crljenak, sansigot, štajerska belina, lipovina, lasina i druge.

Od godine 1989. sa nekad tradicionalnom obiteljskog vinarstva prešli su na profesionalnu proizvodnju vina koje prodaju u Zagrebu po restoranima i trgovinama. Sa svojih vinograda 3,6 ha proizvedu 15 tisuća litara a isto toliko od otkupljenog grožđa. Sa čašom Sokola u ruci završavamo ovu šetnju Hrvatskim zagorjem.

Pripremio: Tomislav Radić

Snimke: Mario Draušnik