Naše bolske priče

Naše bolske priče

Koje organsko povrće možete kušati u Bolu na Braču, gdje pronaći domaće kozje proizvode, u kojem restoranu guštati u lokalnom pijatu sa samoniklim biljem, od kojeg ribara nabaviti frišku tek ulovljenu ribu, uz čiju milozvučnu gitaru sanjariti i gdje pronaći ekstra djevičansko maslinovo ulje može se doznati u novom projektu Turističke zajednice općine Bol pod nazivom: Naše bolske priče.

Projektom kojim se želi privući domaće goste, obuhvaćeni lokalni ugostitelji, mali proizvođači, iznajmljivači i mali hotelijeri, koji trenutno prolaze kroz emocije, od straha i neizvjesnosti do optimizma i nade u bolje sutra. Ključna poruka je važnost zajedništva, jer bez toga nema niti autentičnog iskustva, koje su Bolke i Boljani spremni s veseljem podijeliti. Želja im je da ih gosti prepoznaju te od njih iz prve ruke čuju priče, koje ne mogu pročitati niti u jednom časopisu, otkriju fantastične okuse domaće hrane i proizvoda, nauče ponešto o samoniklom bilju te da uistinu dožive ovo malo mjesto u svoj njegovoj ljepoti. Pritom ne mislimo samo na poznati Dominikanski samostan, od kojeg vodi prekrasna šetnica do jedne od najljepših plaža, Zlatnog rata, te na atraktivne biciklističke staze, već i na ljude koji generacijama žive za svoje malo misto.

U videima i na fotografijama, savršeno nesavršenima, svoju je priču podijelio Franci Marinković iz restorana Pusa. Osim vrhunskim jelima sa samoniklim biljem, svoje goste uvijek očara i dobrom pjesmom. Meri Bodlović i njezin suprug koji se već desetak godina bave ekouzgojem, maslinarstvom i vinogradarstvom na svom OPG-u. Uzgoj, proizvodnju i ugostiteljstvo odlično su povezali Mirjan i mama Irena, a njihov specijalitet,Sir u cukru, od kozjeg mlijeka može se kušati u njihovoj konobi Dišpet. O maslinama i obiteljskom masliniku priča Nikica Bodlović s istoimenog OPG-a, ponosan na 250 stabala maslina i zlatne kapi ekstra djevičanskog ulja. Tu je i ribar Pravdan Katić a turiste zabavlja i Pjerin Jugović uz zvuke svoje gitare.

Ovo je tek početak priče Turističke zajednice Bola, koja će u sljedećim mjesecima putem društvenih mreža, na IG i FB profilu: Bol - Symbol of the Adriatic, širiti pozitivna lokalna iskustva te predstavljati svoje mještane.

UHPA o Hrvatskoj turističkoj kartici

• Izjava predsjednika Udruge hrvatskih putničkih agencija Tomislava Faina

Hrvatska turistička kartica projekt je počela pripremati prije 3 i pol godine ali će njegova primjena, nažalost, započeti u najgore moguće vrijeme. Svakako smatram da je tzv. Cro kartica dobar projekt koji treba razvijati i od kojeg će hrvatski turizam tek u budućnosti imati veće koristi. UHPA- pozdravlja taj projekt iako smo svjesni da u ovoj godini, kada nas je poharala pandemija Covid-19, ne možemo očekivati da će velik broj poslodavaca svojim zaposlenicima uplaćivati sredstva na karticu, koja mogu iskoristiti u turističke svrhe. Doduše veseli me i sama pomisao da postoje poslodavci koji će uz redovna primanja svojim zaposlenicima imati financijsku snagu uplatiti do 2.500 kn na Cro karticu.

Još u veljači nam Ministarstvo turizma predstavilo Cro karticu i kao moguće korisnike navelo je kategorije smještaja i djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića. Naravno da nama to nije bilo prihvatljivo i da smo odmah zauzeli stav da bi turističke agencije trebale biti uključene u projekt. Nakon sastanka smo Ministarstvu turizma poslali dopis u kojem smo im još jednom naveli sve razloge zašto bi se trebalo omogućiti plaćanje Cro karticom i u turističkim agencijama. Jedan od najvećih argumenata su privatni iznajmljivači s kojima naše članice imaju intenzivnu suradnju. Kao što znamo, velika većina privatnih iznajmljivača nema POS uređaj, što jest tehnički uvjet sudjelovanja u projektu. To znači da i sami privatni iznajmljivači ne mogu sudjelovati u projektu ako nisu uključene turističke agencije. Isto tako svi oni kojima bi poslodavac uplatio sredstva na Cro karticu, ne bi mogli koristiti usluge privatnih iznajmljivača, što privatne iznajmljivače dovodi u podređen položaj.

U posljednih mjesec dana smo s Ministarstvom turizma održali nekoliko sastanaka na tu temu i smatramo da su naši argumenti uvaženi, obzirom na izjave ministra Cappellija u pojedinim medijima gdje spominje kako će turističke agencije biti uvrštene u projekt Hrvatske turističke kartice.

Česi i hrvatski turizam

Česi i hrvatski turizam

U Hrvatsko-češkom društvu( HČD) predavanje na temu Česi i hrvatski turizam održao je predsjednik HČD-a, povjesničar i bohemist Marijan Lipovac. Pedavanje je održano putem Youtube kanala Hrvatsko-češkog društva, a povod su bili planovi kojima je cilj omogućiti dolazak čeških turista u Hrvatsku i ovog ljeta, unatoč pandemiji koronavirusa.

Kao i u drugim industrijski razvijenim zemljama, i u Češkoj se krajem 19. stoljeća razvija turizam pa jača interes Čeha za Jadran s kojim su tada dijelili pripadnost istoj državi, Austro-Ugarskoj, a dodatna motivacija bio je osjećaj slavenske uzajamnosti s južnoslavenskim narodima na jadranskoj obali, posebno s Hrvatima. Lipovac je spomenuo prvo organizirano putovanje Čeha na Jadran 1897. koje je imalo velik odjek i u Češkoj i u Hrvatskoj, kao i ulogu češkog kapitala u razvoju jadranskih turističkih mjesta.

Lipovac je u svom predavanju spomenuo ideju da se Čehoslovačka spoji s Jadranom željezničkim tunelom ispod Austrije koji bi vodio od Českih Budějovica do Kopra kraj kojeg bi bio izgrađen umjetni otok nazvan Adriaport. Tunel je trebao biti dug 350 kilometara, ali neki dijelovi pruge bili bi na tlu pa bi trasa bila duga ukupno 410 kilometara. Projekt je 1967. osmislio ekonomist Karel Žlábek i sedamdesetih godina dobio je potporu državnog vrha. Taj projekt imao je ne samo turistički, nego širi gospodarski značaj i tadašnju Čehoslovačku pretvorio bi u pomorsku zemlju. Bili su izrađene i potrebne studije, no tunel na koncu nije krenuo u realizaciju, iako se planiralo da nakon više desetljeća izgradnje bude otvoren upravo 2020.

Srpska agresija na Hrvatsku 1991. opet je zaustavila turizam, ali češki turisti vratili su se već 1992. te su dolazili svih ratnih godina i ostvarivali čak 22 posto turističkih noćenja. Kao i u prvoj polovici 20. stoljeća, uglavnom su ljetovali u Istri i u Primorju koji su bili relativno daleko od još uvijek okupiranih područja. Posljednjih dvadesetak godina Česi ljetuju po cijeloj hrvatskoj obali, a 2000. dva je tjedna odmora u Dubrovniku proveo tadašnji češki predsjednik Václav Havel sa suprugom Dagmar. Lipovac je kazao da osim kao posjetitelji Česi danas hrvatskom turizmu ponovno doprinose i kao ulagači unapređujući turističke kapacitete te poručio da o emotivnom odnosu Čeha prema hrvatskom Jadranu svjedoči široko rasprostranjena parola „Vaše more – naše more“, kako glasi naslov dokumentarnog filma češkog oskarovca Jiříja Menzela iz 2010. „Zbog toga ne čudi da se još tijekom pandemije koronavirusa u Češkoj stvaraju planovi kako njihovim građanima omogućiti da i ove godine ljetuju u Hrvatskoj“, zaključio je Lipovac.

Snimka predavanja Česi i hrvatski turizam može se pogledati na linku:

https://www.youtube.com/watch?v=_R-3Yg4ol6o&feature=youtu.be